Kornjače su drevna bića koja na našem planetu obitavaju milijunima godina, preživjevši brojne klimatske promjene i geološke preobrazbe. U Hrvatskoj, zemlji bogate bioraznolikosti, ove su životinje neizostavan dio prirodne baštine. Od kristalno čistih voda Jadranskog mora do suncem okupanih krških predjela, kornjače su se savršeno prilagodile različitim staništima. Razumijevanje njihovog načina života, kao i izazova s kojima se suočavaju, ključno je za očuvanje ovih fascinantnih gmazova koji su danas, nažalost, ugroženi ljudskim djelovanjem.
Sadržaj...
Morske kornjače: Kraljice Jadrana
Jadransko more služi kao važno hranilište i zimovalište za morske kornjače. Najzastupljenija vrsta u našem podmorju je glavata želva (Caretta caretta). Iako se često susreću u cijelom Jadranu, one nisu autohtone vrste koje se ovdje masovno gnijezde; Jadran za njih predstavlja prostor u kojem provode značajan dio svog životnog ciklusa, seleći se iz toplijih sredozemnih voda prema sjeveru u potrazi za hranom.
Osim glavate želve, u Jadranu se povremeno mogu susresti i zelena želva (Chelonia mydas) te iznimno rijetka sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Ove životinje suočavaju se s brojnim opasnostima, od kojih su najčešće:
- Zapletanje u ribarske mreže i parangale.
- Gutanje plastičnog otpada koji zamjenjuju za hranu poput meduza.
- Sudari s plovilima koji uzrokuju teške ozljede oklopa.
- Gubitak prirodnih staništa zbog betonizacije obale i svjetlosnog onečišćenja.
Kopnene kornjače: Tihi stanovnici krša
Dok morske kornjače plijene pozornost svojom veličinom, kopnene kornjače su tihi čuvari hrvatskog krša. Najpoznatija vrsta na našim prostorima je čančara (Testudo hermanni). Ova vrsta preferira mediteransko podneblje, gdje se može pronaći u makiji, maslinicima i na kamenitim padinama. Čančare su biljojedi koji igraju važnu ulogu u ekosustavu, pridonoseći širenju sjemenki biljaka kojima se hrane.
Nažalost, populacija čančara u Hrvatskoj je pod stalnim pritiskom. Najveće prijetnje uključuju učestale šumske požare, intenzivnu poljoprivredu koja uništava njihova staništa te, nažalost, ilegalno sakupljanje od strane ljudi koji ih žele držati kao kućne ljubimce. Važno je naglasiti da je uzimanje kornjača iz prirode strogo zabranjeno zakonom, jer one u zatočeništvu često pate i ne mogu ostvariti svoje prirodne potrebe.
Kako možemo pomoći u očuvanju kornjača?
Zaštita kornjača nije samo obveza države i znanstvenika, već i svakog pojedinca koji boravi u prirodi. Ako naiđete na ozlijeđenu morsku kornjaču, najvažnije je ne pokušavati je samostalno liječiti, već odmah kontaktirati nadležne institucije, poput Instituta Plavi svijet ili lokalne veterinarske stanice specijalizirane za divlje životinje. Na kopnu, ako vidite čančaru, najbolje je ostaviti je na miru i ne uznemiravati je, osim ako nije u neposrednoj opasnosti, primjerice na prometnici.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Smijem li uzeti kornjaču iz prirode i odnijeti je kući?
Ne, to je strogo zabranjeno. Sve vrste kornjača u Hrvatskoj su zakonom zaštićene. Uzimanje iz prirode narušava prirodnu ravnotežu i kažnjivo je djelo.
Što učiniti ako pronađem morsku kornjaču zapletenu u mrežu?
Ako ste na moru, pokušajte pažljivo osloboditi kornjaču ako je to sigurno za vas i životinju. Ako je kornjača ozlijeđena ili iscrpljena, obavijestite stručnjake koji će organizirati njezino zbrinjavanje u oporavilištu.
Jesu li kornjače opasne za ljude?
Kornjače nisu agresivne životinje. One su plašljive
