Hobbes i rat svih protiv svih: otkriće prirodnog stanja i društvenog ugovora

Thomas Hobbes, engleski filozof 17. stoljeća, ostavio je dubok trag u povijesti misli svojim pogledom na ljudsku prirodu i organizaciju društva. Njegova najpoznatija metafora, latinski izraz Bellum omnium contra omnes, doslovno znači „rat svih protiv svih“ i postala je simbol njegovog pesimističkog stanja u kojem bi čovjek živio bez nadređene vlasti. U djelima De Cive (1642) i Leviathan (1651) Hobbes detaljno opisuje kako bi izgledalo ljudsko postojanje u takvom okruženju.

Sadržaj...

Prirodno stanje – život bez zakona i mira

Hobbesov koncept prirodnog stanja nije povijesni opis, već misaoni eksperiment. U tom hipotetskom svijetu ne postoji centralna vlast koja bi nametnula pravila, a svaki pojedinac je slobodan postupati prema vlastitim interesima. Bez ograničenja, prema Hobbesu, čovjek bi bio vođen strahom, željom za moći i samoodržanjem, što bi dovelo do stalnog sukoba i neprestanog straha od nasilne smrti. U prirodnom stanju ne postoji koncept pravde ili nepravde – to su pojmovi koji se pojavljuju tek kad postoji neka vlast koja ih definira. Svaki čovjek ima „pravo na sve“, uključujući i tijelo drugog, ako to smatra nužnim za preživljavanje ili ostvarenje ciljeva. To ne znači da bi ljudi stalno ratovali, već da je sama odsutnost autoriteta stvorila uvjete u kojima je sukob neizbježan.

Uzroci sukoba u prirodnom stanju

Hobbes je identificirao tri osnovna razloga za koji bi se ljudi u prirodnom stanju sukobljavali:

Natjecanje – ljudi se natječu za ograničene resurse poput hrane, zemlje ili bogatstva, što vodi do nasilja. U takvom okruženju, ljudi bi se morali boriti za preživljavanje, što bi dovelo do stalnog napetosti i sukoba.
Nepovjerenje – bez sigurnosti, pojedinci ne mogu vjerovati jedni drugima i poduzimaju preventivne mjere, često nasilne. U prirodnom stanju, ljudi bi morali stalno braniti sebe od napada drugih, što bi dovelo do stalnog straha i napetosti.
Želja za ugledom – čovjek želi da ga drugi cijene; narušavanje ugleda može potaknuti svađu. U takvom okruženju, ljudi bi se morali boriti za ugled i poštovanje drugih, što bi dovelo do stalnog sukoba i napetosti.

U takvom okruženju život bi bio „usamljen, siromašan, neugodan, okrutan i kratak“. Nema mjesta za razvoj umjetnosti, znanosti, trgovine ili društvenih institucija jer bi stalna prijetnja nasiljem spriječila bilo kakav dugoročni napredak.

Društveni ugovor i Leviatan: izlaz iz ratnog stanja

Hobbes nije ostavio ljudima samo pesimističan pogled na prirodu, već je i predložio rješenje za izlazak iz takvog stanja. Prema njegovom mišljenju, ljudi bi morali stvoriti društveni ugovor koji bi im omogućio život u miru i bez nasilja. U njegovom djelu Leviathan opisuje kako bi se to moglo postići kroz stvaranje države, koja bi bila nadređena vlast koja bi nametnula pravila i zaštitila ljudi od nasilja.