U svijetu koji se ubrzano kreće prema potpunoj digitalizaciji, umjetna inteligencija (AI) više nije samo tema znanstveno-fantastičnih filmova, već svakodnevni alat koji mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo. Damir Sabol, istaknuti stručnjak, direktor softverskog inženjeringa u Googleu te osnivač uspješnih projekata poput Iskona i Photomatha, donosi optimističan, ali oprezan pogled na ovu tehnološku revoluciju. Njegov pristup temelji se na uvjerenju da tehnologija ne treba biti izvor straha, već katalizator za stvaranje novih mogućnosti i radnih mjesta.
Sabol ističe da je ključ uspjeha u digitalnom dobu sposobnost prilagodbe i kontinuirano učenje. Iako AI može automatizirati određene zadatke, ona istovremeno otvara vrata za profesije koje prije nekoliko godina uopće nisu egzistirale. Umjesto da se fokusiramo na gubitak starih poslova, Sabol predlaže fokus na evoluciju rada, gdje ljudska kreativnost i kritičko razmišljanje postaju još vrjedniji u sinergiji s umjetnom inteligencijom.
Sadržaj...
Umjetna inteligencija i budućnost tržišta rada
Jedna od najčešćih briga modernog društva jest mogućnost masovnog gubitka poslova zbog automatizacije. Sabol na to pitanje odgovara s optimizmom, tvrdeći da će AI stvoriti nove vrste zaposlenja. On primjećuje da se čak i unutar korporacija poput Googlea opis poslova mijenja gotovo iz dana u dan, pojavljujući se uloge koje su prije samo dvije ili tri godine bile nezamislive.
Međutim, on ne zanemaruje činjenicu da će za određene procese jednostavno biti potrebno manje ljudi. To stvara kompleksan društveni izazov: kako upravljati bogatstvom koje generira AI dok se radna snaga prekvalificira? Iako postoje prijedlozi o oporezivanju tvrtki koje masovno koriste AI kako bi se financirala prekvalifikacija radnika, Sabol smatra da je implementacija takvog pravidnog sustava iznimno teška u praksi.
Kada je riječ o specifičnim strukama, Sabol ne vjeruje da će AI potpuno zamijeniti liječnike ili druge stručnjake. Naprotiv, on vidi AI kao alat koji će preuzeti administrativni i rutinski dio posla, čime će stručnjaci dobiti više vremena za ono najvažnije – izravan ljudski kontakt i empatiju, što su kvalitete koje stroj ne može replicirati.
Rizici, regulacija i važnost kritičkog razmišljanja
Iako je oduševljen mogućnostima tehnologije, Sabol upozorava da svaka moćna inovacija nosi rizike. Kao primjer navodi društvene mreže, za koje je društvu trebalo mnogo vremena kako bi razumjelo negativne utjecaje na mentalno zdravlje i društvenu koheziju. Zbog toga smatra da je razumna regulacija umjetne inteligencije nužna.
On naglašava da se poslovni sektor ne može prepustiti isključivo samoregulaciji, jer pritisak tržišta često potiče brzinu i profit ispred sigurnosti i etike. Odgovoran pristup razvoju AI-ja ključan je kako bi se spriječile zloupotrebe. Poseban naglasak stavlja na problem “deepfake” sadržaja i lažnih vijesti, koje postaju sve teže prepoznati čak i treniranim okom.
U tom kontekstu, Sabol smatra da je obrazovni sustav mora evoluirati. Umjesto tradicionalnog memoriranja informacija, djecu i mlade treba učiti kritičkom razmišljanju. Sposobnost prepoznavanja istine od fabriciranog sadržaja postaje jedna od najvažnijih vještina 21. stoljeća.
Poduzetnički put: Od Iskona do Googlea
Put Damira Sabola od osnivanja Iskona s 26 godina do vodećih pozicija u Googleu pokazuje važnost “pozitivne naivnosti” i hrabrosti. Njegova poduzetnička crta bila je prisutna još u osnovnoj školi, što dokazuje da je poduzetništvo više mentalni sklop nego set pravila. Sabol se ne definira primarno kao genijalni inženjer ili vrhunski menadžer, već kao lider i poduzetnik koji zna okupiti prave ljude i voditi ih prema zajedničkom cilju.
Kao netko tko je vodio stotine zaposlenika i upravljao milijunskim investicijama, Sabol razumije težinu odgovornosti. Danas, radeći u korporativnom okruženju, primjećuje razliku u ritmu, ali i prednosti sustavnog rada. Njegov primjer pokazuje da je u tehnološkom svijetu najvažnije ostati znatižudan i ne prestajati učiti, bez obzira na godine ili postignuti uspjeh.
U nastavku su navedeni ključni savjeti za navigaciju u novom tehnološkom dobu, temeljem Sabolovih stavova:
- Kontinuirano učenje: Prigrli japanski pristup usavršavanja vještina kroz desetljeća; nikada ne prestaj biti učenik.
- Razvijanje kritičkog razmišljanja: Ne prihvać informacije bez provjere, posebno one generirane umjetnom inteligencijom.
- Balans digitalnog i analognog: Pronađi hobi ili aktivnost koju radiš vlastitim rukama (poput pečenja kruha) kako bi ostao povezan s fizičkim svijetom.
- Fokus na ljudske vještine: Razvijaj empatiju i komunikacijske sposobnosti, jer to su područja u kojima AI ne može zamijeniti čovjeka.
- Prilagodba promjenama: Ne boj se novih alata, već traži načine kako ih integrirati u svoj rad kako bi postao efikasniji.
Poduzetnička klima u Hrvatskoj i potreba za reformama
Sabol se u razgovoru osvrnuo i na stanje poduzetništva u Hrvatskoj. Iako priznaje da je situacija bolja nego ranije, smatra da postoji prostor za značajno poboljšanje, posebno u smislu birokracije. Kritizira nepotrebne administrativne korake, poput obaveznog odlaska javnom bilježniku pri određenim poslovnim transakcijama, što vidi kao zastarjeli proces koji usporava razvoj.
Njegov prijedlog za poboljšanje klime je jednostavan, ali učinkovit: država bi trebala analizirati iskustva stvarnih poduzetnika i građana, slično onome kako velike tvrtke analiziraju korisničko iskustvo (UX) kako bi eliminirale “bolne točke” u svojim procesima. Samo kroz razumijevanje stvarnih problema na terenu moguće je donijeti zakone koji će doista potaknuti inovacije i rast.
Zaključak
Damir Sabol nas podsjeća da tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, samo toliko vrijedi koliko je sposobni koristiti. Iako donosi izazove u obliku automatizacije i dezinformacija, AI nudi nevjerojatne mogućnosti za povećanje produktivnosti i stvaranje novih, kreativnijih poslova. Ključ uspjeha leži u ravnoteži između tehnološkog napretka i očuvanja ljudskih vrijednosti, kritičkog razmišljanja i stalne želje za učenjem. Budućnost ne pripada onima koji se boje strojeva, već onima koji znaju kako ih voditi i kontrolirati za opće dobro.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti sve poslove?
Prema mišljenju Damira Sabola, AI neće zamijeniti sve poslove, već će ih transformirati. Iako će neki rutinski poslovi nestati, stvorit će se nove uloge koje zahtijevaju upravljanje AI alatima i kreativno razmišljanje.
Koji su najveći rizici umjetne inteligencije?
Najveći rizici uključuju stvaranje lažnih sadržaja (deepfakes), potencijalnu zloupotre
