Plimanje i odliv su svakodnevni fenomeni koji oblikuju obalne krajolike, utječu na pomorske prometnike i određuju život u moru. Iako se čini da se tijekom niskog plimanja velika količina vode povlači iz mora, u stvarnosti voda ne nestaje – ona se samo raspoređuje na drugačiji način. U nastavku ćemo razjasniti zašto se to događa, kako se voda kreće i gdje se nalazi kada je razina mora najniža.
Sadržaj...
Gravitacijska sila Mjeseca i Sunca – glavni pokretači plimanja
Glavni pokretač plimanja je gravitacijska privlačnost Mjeseca. Kada se Mjesec nalazi iznad određenog dijela Zemljine površine, njegova gravitacijska sila povlači vodu prema sebi, stvarajući tako visoku plimu. Na suprotnoj strani Zemlje, zbog inercije rotirajuće planete, nastaje druga visoka plima. Između tih dvaju područja nastaje područje nižeg vodostaja – niska plima.
Sunce, iako je znatno udaljenije, također doprinosi plimanju svojim gravitacijskim djelovanjem. Kada su Sunce i Mjesec u jednoj liniji s planetom, njihov učinak se zbraja i nastaju izuzetno visoke plime, poznate kao izmjene plime. Kada su pod pravim kutom, njihovi učinci se djelomično poništavaju, što dovodi do slabijih plima, tzv. mrtve plime.
Elipsasti put molekula vode
Voda ne putuje kroz oceane poput rijeke koja teče od jednog kraja do drugog. Svaka molekula vode, pod utjecajem plimnih sila, pomiče se po eliptičnom putu. Tijekom jedne plime molekula se podiže i pomiče se prema Mjesecu, a zatim se vraća na početnu poziciju dok se Zemlja okreće pod njom. Taj eliptični pokret je izuzetno malen – visina plime iznosi najčešće nekoliko metara, a širina elipse može biti i stotine kilometara, ali brzina kretanja molekula ostaje vrlo niska, daleko ispod brzine najbržih oceanskih struja.
Važno je napomenuti da se visoka plima ne “pomakne” po površini oceana; ona ostaje usmjerena prema Mjesecu, dok se Zemlja rotira ispod nje. Stoga se čini da se voda povlači i vraća, iako se u stvarnosti radi o lokalnim podizanjima i spuštanjima vodene mase.
Što se događa s vodom tijekom niskog plimanja?
Tijekom niskog plimanja voda se ne gubi, već se samo raspoređuje na drugačiji način. Voda se skuplja u dublje dijelove oceana, gdje je vodostaj viši. Ova voda zatim se vraća na površinu kao što se Zemlja okreće, što stvara iluziju da se voda povlači i vraća.
Primjeri iz različitih dijelova svijeta
U različitim dijelovima svijeta, niska plima ima različite učinke na ekosustave. Na primjer, u mangrovim šumama u Australiji, niska plima omogućava rast specifičnih vrsta biljaka koje su prilagođene ovom vrsti plime. U drugim dijelovima svijeta, niska plima može imati negativne učinke, kao što je uništavanje obalnih naselja ili štetanje za ribolov.
FAQ
- Što je razlog za nisku plimu?
- Što se
Niska plima nastaje zbog gravitacijske privlačnosti Mjeseca i Sunca. Kada su Mjesec i Sunce u jednoj liniji s planetom, njihov učinak se zbraja i nastaju izuzetno visoke plime.
