Hrvatska informacijska mreža (HIM) predstavlja temeljnu infrastrukturu koja omogućuje brzu i pouzdanu razmjenu podataka, komunikaciju i pristup elektroničkim uslugama u javnom i privatnom sektoru. Bez stabilne mreže napredak elektroničkih usluga, digitalnog obrazovanja, zdravstvene informatike i modernog gospodarstva bio bi znatno otežan.
Sadržaj...
Počeci i strateški okviri
Izgradnja nacionalne informacijske mreže započela je 2008. godine u okviru strategije “Digitalna Hrvatska” koju je usvojilo Ministarstvo uprave i digitalizacije. Prvi koraci usmjereni su bili na povezivanje državnih institucija širokopojasnim vezama, a uskoro su se pridružili sveučilišta, istraživački centri i privatni poduzetnici.
Projekt “Mreža za javnu upravu”, financiran iz europskih fondova, omogućio je postavljanje optičkih vlakana dužinom više od 5 000 kilometara, čime je pokrivena gotovo cijela teritorija, uključujući i otoke. Od 2015. godine, uz potporu Europske unije, razvijena je nacionalna platforma za elektroničku razmjenu podataka, a 2020. godine uspostavljena je jedinstvena identifikacijska točka – digitalna identifikacija – koja je omogućila siguran pristup svim državnim uslugama putem interneta.
Struktura i ključni sudionici
Informacijska mreža sastoji se od tri osnovna sloja, od kojih svaki ima svoju ulogu u cjelokupnom funkcioniranju sustava.
- Sloj fizičke poveznice – optička vlakna, bakrene veze i bežične pristupne točke koje osiguravaju osnovni prijenos podataka.
- Sloj poveznice – mrežni protokoli i standardi koji povezuju pojedinačne pristupne točke i omogućuju pouzdanu komunikaciju.
- Aplikacijski sloj – softverska rješenja koja upravljaju razmjenom podataka, pružaju elektroničke usluge i jamče sigurnost komunikacije.
U upravljanju HIM‑om sudjeluju Ministarstvo uprave i digitalizacije, Hrvatsko regulatorno tijelo – HAKOM, sveučilišta, istraživački centri te brojni privatni poduzetnici koji pružaju tehničku podršku i inovativna rješenja. Svaki od ovih aktera ima jasno definirane odgovornosti: ministarstvo koordinira strateške smjernice, HAKOM nadzire regulatorna pitanja, dok akademska zajednica doprinosi istraživanju i razvoju novih tehnologija.
Sigurnost i zaštita podataka
Zaštita informacija ključna je komponenta mreže. Primjenjuju se nacionalni zakoni o zaštiti osobnih podataka, a dodatno se provode tehničke mjere poput šifriranja prometa,




