Većina nas je tijekom školovanja naučila jednostavnu činjenicu: Amerika je dobila ime po istraživaču Amerigu Vespucciju. U popularnim povijesnim narativima često se stvara slika o Vespucciju kao o ambicioznom plovniku koji je, tražeći osobnu slavu, zahtijevao da se novo otkriveni kontinenti imenuju prema njegovu imenu. Međutim, povijesna stvarnost je daleko složenije i zanimljivija od tog pojednostavljenog pripovijedanja. Priča o imenovanju Amerike nije priča o osobnom ponosu istraživača, već o intelektualnoj znatiželjosti, kartografskoj preciznosti i utjecaju tadašnjeg tiska.
Sadržaj...
Vespucci i razumijevanje Novog svijeta
Da bismo razumjeli kako je došlo do imenovanja, moramo prvo razgraničiti uloge Cristóbala Colona i Ameriga Vespuccija. Colón je, bez sumnje, bio onaj koji je prvi povezao Europu s ovim dijelom svijeta, ali je do kraja svojih dana ostao uvjeren da je dosegao istočne dijelove Azije, odnosno Indiju. Njegova vizija bila je ograničena tadašnjim geografskim pretpostavkama.
S druge strane, Amerigo Vespucci, talijanski istraživač i pisac, posmatrao je nove obale s drugim okuom. Putujući uz obale Južne Amerike, primijetio je da se priroda, flora i fauna ne podudaraju s bilo čim što je opisano u azijskim izvorima. U svojim pismima, koja su postala pravi hit u tadašnjoj Europi, Vespucci je jasno artikulirao revolucionarnu ideju: to nije Azija, već potpuno novi svijet, Mundus Novus.
Važno je naglasiti da Vespucci nikada nije tražio da se kontinenti imenuju po njemu. On je bio svjestan Colonovih zasluga, ali njegova sposobnost da opažanja s terena poveže u koherentnu teoriju učinila ga je intelektualno dominantnijim u krugovima tadašnjih europskih učenjaka.
Uloga Martina Waldseemüllera i karta iz 1507. godine
Ključni trenutak u povijesti geografije dogodio se u Basleu, današnjoj Švicarskoj. Tamo je djelovao krug intelektualaca i kartografa koji su željeli stvoriti najtočniju moguću mapu poznatog svijeta. Glavni akter ove priče bio je njemački geograf i kartograf Martin Waldseemüller, koji je surađivao s Matthiasom Springerom.
Waldseemüller je pažljivo proučavao Vespuccijeve zapise i zaključio da je upravo on taj koji je razotkrio pravu prirodu novih zemalja. Godine 1507. objavio je svoju revolucionarnu kartu pod nazivom Universalis Cosmographia. Upravo na toj karti, u području današnje Južne Amerike, prvi put se pojavila riječ „America“.
Zašto baš taj naziv? Waldseemüller se oslanjao na stroga pravila latinskog jezika. Budući da su ostali kontinenti (Azija, Afrika, Europa) imenovani u ženskom rodu, odlučio je da i novo otkriće prati taj obrazac. Latinski oblik imena Amerigo bio je Americus. Pretvaranjem tog imena u ženski rod dobio je America. Time je kartograf zapravo odao priznanje Vespucciju, ali je to učinio kao znanstvenik, a ne kao izvršitelj istraživačeve volje.
Kako se ime proširilo svijetom?
Širenje imena Amerike nije bilo trenutno, ali je bilo vrlo učinkovito zahvaljujući tadašnjoj tehnologiji. U to vrijeme tiskarski stroj bio je najmoćnije sredstvo komunikacije. Waldseemüllerova karta i pripadajući tekst Cosmographiae Introductio bili su široko distribuirani, što je omogućilo da se naziv „Amerika“ brzo ukorijeni u znanstvenim i političkim krugovima Europe.
Zanimljivo je da je sam Waldseemüller kasnije, u svojim novijim radovima, pokušao ispraviti ovu odluku. Kada je postalo jasnije da je Colón zapravo prvi doplovao do ovih obala, kartograf je u kasnijim verzijama mapa prestao koristiti naziv Amerika, pokušavajući vratiti zasluge prvobitnom istraživaču. Međutim, bilo je prekasno; naziv se već bio utvrdio u jeziku i svakodnevnom govoru.
Ključne činjenice o imenovanju Amerike
- Amerigo Vespucci nije tražio da kontinenti nose
