Energetski deficit nastaje kada unos hrane ne zadovoljava potrebe organizma za energijom. U takvom stanju tijelo mora pronaći alternativne izvore energije kako bi održalo sve osnovne funkcije. U nastavku ćemo objasniti kako tijelo prepoznaje nedostatak energije, koje biokemijske promjene se događaju i na koji način se masnoće i mišićna masa pretvaraju u gorivo.
Sadržaj...
Kako tijelo prepoznaje nedostatak energije
Prvi signal koji organizam registrira je pad razine glukoze u krvi nakon što se završi probava obroka. Smanjenje koncentracije glukoze aktivira receptore u gušteračnom sustavu i u hipotalamusu, dijelu mozga koji regulira glad i sitost. Kada se razina glukoze spusti, gušterača otpušta hormon glukagon, a aktivnost beta‑staničnih stanica (insulin) se smanjuje. Istovremeno, moždani centri izlučuju neurotransmiter norepinefrin koji potiče otpuštanje adrenalina iz nadbubrežnih žlijezda.
Ovi signali zajedno daju jasnu poruku da je energija ograničena i da je potrebno aktivirati mehanizme koji će osigurati dodatnu energiju iz zaliha.
Biokemijski odgovori na energetski deficit
U trenutku kada se deficit prepozna, tijelo pokreće niz hormonalnih i metaboličkih reakcija. Najvažnije su:
- Otpuštanje glukagona – potiče razgradnju glikogena u jetri i mišićima, čime se povećava razina glukoze u krvi.
- Smanjenje razine inzulina – omogućuje oslobađanje masnih kiselina iz masnog tkiva.
- Povećanje adrenalina i norepinefrina – ubrzava razgradnju triglicerida u masnom tkivu i potiče oksidaciju masnih kiselina.
- Povećanje kortizola – regulira metabolizam proteina i pomaže u održavanju razine glukoze.
- Smanjenje hormona štitnjače (T3 i T4) – usporava bazalni metabolizam kako bi se smanjila potrošnja energije.
Ove promjene se ne odvijaju jednako brzo. U prvih 24–48 sati najviše se oslanja na razgradnju glikogena i otpuštanje adrenalinskih hormona. Nakon što se zalihe glikogena iscrpe (obično
