Prije otprilike 12 900 godina Zemlja je doživjela iznenadni i dramatičan pad temperature koji je prekinuo dugotrajni trend globalnog zagrijavanja. Taj kratki, ali intenzivan period hlađenja poznat je pod nazivom Mlađi suho razdoblje. Unatoč svojoj relativnoj duljini od oko 1 200 godina, ovaj klimatski šok je vratio velike dijelove sjeverne hemisfere u uvjete bliske ledenom dobu, a zatim je uslijedila brza promjena koja je ponovno podigla temperature i otvorila put novim civilizacijskim razvojem.
Sadržaj...
Što je Mlađi suho razdoblje?
Mlađi suho razdoblje predstavlja kratko, ali izuzetno snažno hlađenje koje je započelo nakon što je planeta već bila na putu prema toplijem mezolitskom razdoblju. Klimatske rekorde iz ledenih jezgri, sedimentnih slojeva i drvenih prstenova pokazuju da je temperatura pala za oko četiri do pet stupnjeva Celzija u roku od nekoliko desetaka godina – što je iznimno brzo u geološkom smislu. Nakon tog naglog pada, klima se ponovno zagrijavala, a uzrok tog brze promjene još uvijek je predmet znanstvenih rasprava.
Glavni uzroci iznenadnog hlađenja
Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti zašto je došlo do naglog pada temperature. Najčešće se navode:
- Udar meteoritnog fragmenta – prema jednoj hipotezi, veliki meteorit udario je u sjeverni Atlantik, podižući prašinu i vodenu paru u atmosferu, što je smanjilo količinu sunčevog zračenja koja je dopirala do površine.
- Dolazak slatke vodene mase iz ledenih pokrova – otapanje ledenih pokrova u Grenlandiji moglo je ispustiti velike količine slatke vode u sjevernoatlantski ocean, što je promijenilo cirkulaciju oceana i dovelo do hlađenja.
- Promjene u sunčevoj aktivnosti – neki znanstvenici smatraju da je smanjenje sunčevog zračenja moglo dodatno pojačati hlađenje, iako je ovaj faktor teško kvantificirati.
Svaka od ovih teorija ima svoje prednosti i nedostatke, a najvjerojatnije je da je kombinacija više faktora doprinijela tako drastičnom klimatskom preokretu.
Posljedice za prirodu i rane ljudske zajednice
Hlađenje koje je trajalo više od tisuću godina imalo je značajne posljedice na ekosustave i na prve ljudske zajednice koje su tada nastanjivale Europu i Bliski istok. Zbog pada temperature, ledeni pokrivači se proširili prema jugu, a područja koja su bila podložna toplijim mezolitskim klimama pretvorila su se u otvorene travnjake i tundre. To je dovelo do smanjenja raspona mnogih biljnih vrsta i do izumiranja ili povlačenja velikih sisavaca poput mamuta, nosoroga i nosorogova slona.
Za lovce-sakupljače, promjena klime značila je premještanje lovišta i prilagodbu prehrane. Arheološki nalazi iz tog razdoblja pokazuju da su se skupine ljudi sve više oslanjale na lov na manjeg plijena i
