Genetski modificirana hrana (GMH) sve je vidljivija u našim trgovinama, a uz to raste i broj pitanja o tome što se zapravo mijenja u tim proizvodima i kako takve promjene mogu utjecati na naše tijelo i okoliš. U nastavku donosimo pregled najvažnijih pojmova, razjašnjavamo česte zablude i prikazujemo najnovija saznanja o mogućim zdravstvenim i ekološkim posljedicama.
Sadržaj...
Što podrazumijeva pojam genetski modificirana hrana
Genetski modificirana hrana nastaje kada se u genetski materijal biljke ili životinje ubaci gen iz druge vrste ili čak iz iste vrste, ali s drugačijim svojstvima. Taj se gen uvozi izvan prirodnog križanja i postavlja na točno određeno mjesto u DNK organizma. Cilj je postići željene karakteristike koje bi se tradicionalnim uzgojem teško ili nikako dobile.
Načini stvaranja i primjene GMH
Postoje različite tehnike kojima se provodi genetska modifikacija. Najčešće su:
- Umetanje gena pomoću bakterija ili virusa – metoda koja se koristi već desetljećima;
- Izravna injekcija DNK u stanicu – poznata i kao biolistika;
- Precizna rezanja i zamjene gena – suvremena tehnologija koja omogućuje promjenu vrlo malih dijelova genoma.
Primjeri najpoznatijih GM biljaka uključuju kukuruz otporan na kukuruznu bubu, soja s povećanim sadržajem oleinske kiseline i rižu obogaćenu provitaminom A, poznatom kao „zlatna riža“. Svaka od ovih biljaka razvijena je s ciljem smanjenja upotrebe pesticida, povećanja prinosa ili poboljšanja nutritivne vrijednosti.
Mogući učinci na ljudsko zdravlje
Većina znanstvenih studija pokazala je da konzumacija GM hrane ne uzrokuje izravne štetne učinke na ljudski organizam. Probavni sustav razgrađuje proteine, ugljikove hidrate i masnoće na isti način kao i kod tradicionalnih namirnica, a genetski materijal iz hrane razgrađuje se i ne ulazi u naše stanice.
Ipak, stručnjaci ističu da je potrebno razmotriti i druge aspekte:
- Alergije i netolerancije: Uvođenjem novih proteina postoji rizik da neki pojedinci razviju alergijsku reakciju. Svaki novi gen podvrgava se rigoroznim testiranjima kako bi se procijenila njegova alergogenost.
- Antibiotska rezistencija: Neki geni koji se koriste kao marker za odabir uspješnih biljaka sadrže otpor na antibiotike. Ako se takvi geni prenesu na patogene bakterije, mogla bi se pojačati rezistencija na lijekove.
- Utjecaj
