Bolovanje je jedno od temeljnih socijalnih prava radnika u Republici Hrvatskoj. U 2026. godini broj dana provedenih na bolovanju nastavio je rasti – prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radnici su ukupno iskoristili 17,4 milijuna radnih dana, što predstavlja porast od više od pet posto u odnosu na 2024. Ovaj tekst pruža pregled najvažnijih zakonskih odredbi, obveza poslodavca i prava radnika, te objašnjava način obračuna naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Sadržaj...
Obveze poslodavca u prvih 42 dana bolovanja
Prvih četrdeset i dva dana bolovanja naknadu plaće isplaćuje poslodavac. Zakon propisuje minimalni iznos od sedamdeset posto osnovne plaće, ali kolektivni ugovor ili interna politika poduzeća može predviđati i višu stopu. Poslodavac je dužan:
- pružiti radniku potvrdu o nesposobnosti za rad koju je izdao liječnik;
- osigurati pravovremenu isplatu naknade, najkasnije do petnaestog dana od početka bolovanja;
- vođenje evidencije o bolovanju i čuvanje medicinske dokumentacije u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka;
- obavijestiti HZZO o svakom slučaju koji traje dulje od trideset dana, kako bi se pripremila prijelazna isplata;
- pomoći radniku u ispunjavanju obrasca za zahtjev ako radnik sam ne može podnijeti zahtjev.
U slučaju da radnik ne podnese zahtjev za naknadu, poslodavac mora dostaviti sve potrebne podatke nadležnoj instituciji kako bi se izbjeglo odgađanje isplate.
Visina naknade i uvjeti za isplatu
Radnik ima pravo na naknadu koja iznosi najmanje sedamdeset posto njegove osnovne plaće. Taj iznos ostaje nepromijenjen sve dok radnik ne dosegne četrdeset i treći dan bolovanja. Ako je radnik na bolovanju zbog vlastite bolesti ili ozljede nastale izvan radnog mjesta, iznos ostaje fiksiran na 70 % osnovice. U posebnim situacijama – ozljede na radu, profesionalne bolesti ili komplikacije u trudnoći – naknada iznosi sto posto osnovne plaće.
Za radnike koji su na roditeljskom dopustu ili se brinu za dijete mlađe od sedam godina, prim
