Godina 1816. ostala je upamćena kao „godina bez ljeta“, a uzrok tome bila je izvanredna erupcija vulkana Tambora na indonezijskom otoku Sumbawa. Ova katastrofalna eksplozija, koja se dogodila krajem 1815. godine, promijenila je klimatske uvjete na gotovo cijelom planetu i ostavila duboke posljedice na poljoprivredu, gospodarstvo i svakodnevni život ljudi. U nastavku donosimo pregled uzroka, klimatskih anomalija i društvenih učinaka koje je izazvala ova erupcija.
Sadržaj...
Uzroci erupcije i mehanizam hlađenja
Vulkan Tambora izbio je 10. travnja 1815. godine s izuzetnom silom. Procjenjuje se da je tijekom samo nekoliko dana u atmosferu izbačenih oko 160 km³ vulkanskog materijala, uključujući pepeo, lave i više od 30 milijuna tona sumpornih aerosola. Ti aerosoli su se podigli u stratosferu, gdje su se raspršili po cijelom svijetu i počeli reflektirati sunčevu radijaciju natrag u svemir.
Stvaranjem tankog sloja sumpornih čestica na visokoj razini, smanjila se količina sunčeve svjetlosti koja je dopirala do Zemljine površine. Taj proces, poznat i kao vulkanski hladni učinak, uzrokovao je globalno smanjenje temperature koje je trajalo nekoliko godina, a najizraženiji učinci osjetili su se 1816. godine.
Vremenske anomalije u Europi i Sjevernoj Americi
U Europi su se prosječne temperature spustile za 2–3 °C u odnosu na prethodna desetljeća. U mnogim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, snijeg je padao i u prosincu i u veljači, a u nekim dijelovima Skandinavije i Islanda snijeg je prekrivao tlo i u travnju. U Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u sje
