U posljednjih nekoliko godina znanstvena zajednica sve više posvećuje pažnju utjecaju različitih vrsta masti na zdravlje, a posebno na rizik od razvoja raka. Istraživanja iz područja nutricionističke epigenetike i molekularne biologije otkrila su da se određene masti mogu povezati s promjenama u ekspresiji gena koji reguliraju rast tumora, upalu i imunološki odgovor.
Jedan od najčešće citiranih studija objavljen u časopisu Nature 2023. godine pokazao je da prekomjerna konzumacija zasićenih masti, koje se najčešće nalaze u masnom mesu, mliječnim proizvodima i prerađenim namirnicama, povezana je s povećanim rizikom od raka dojke i debelog crijeva. U isto vrijeme, studija je istaknula da mononenasićene masti, poput onih u maslinovom ulju i orašastim plodovima, mogu imati zaštitni učinak, smanjujući upalne markere i inhibirajući proliferaciju tumorskih stanica.
Drugi važan aspekt istraživanja odnosi se na trans masti, koje se najčešće nalaze u margarinima, pecivima i prženim namirnicama. Trans masti su povezane s povećanim rizikom od raka srca, ali i raka jetre, što ukazuje na potrebu za smanjenjem njihove konzumacije u svakodnevnoj prehrani.
Kako bi se smanjio rizik od raka, stručnjaci preporučuju:
- Uključivanje raznovrsnih izvora mononenasićenih i omega‑3 masnih kiselina, poput ribe, lanenog ulja i oraha.
- Ograničavanje unosa zasićenih masti na manje od 10% ukupne dnevne kalorijske potrošnje.
- Izbjegavanje trans masti i prerađenih proizvoda bogatih njima.
- Uvođenje više biljnih proteina i vlakana u prehranu, što može pomoći u regulaciji hormona i smanjenju upale.
Uz pravilnu prehranu, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje pušenja, smanjenje unosa štetnih masti može značajno doprinijeti smanjenju rizika od razvoja različitih vrsta raka. Zdravstveni stručnjaci naglašavaju da je ključno kombinirati sve ove čimbenike kako bi se postigao optimalan učinak na dugoročno zdravlje.
