Jezik je živi organizam koji se neprestano razvija i prilagođava novim okolnostima. Iako je promjena prirodna, često se susrećemo s greškama nastalim nepažljivim govorom ili nepromišljenim pisanjem. Takve pogreške mogu narušiti jasnoću i vjerodostojnost izraza. U nastavku donosimo pregled najčešćih jezičnih zamjerki, objašnjenje zašto su netočne i primjere kako ih zamijeniti pravilnim oblicima.
Sadržaj...
Zamjena „šta“ s „što“
Jedna od najrasprostranjenijih pogrešaka u svakodnevnom govoru i pisanju je upotreba riječi šta umjesto pravilnog što. Ova zamjena potječe iz dijalekata i susjednih jezika, ali u standardnom hrvatskom se ne smatra prihvatljivom. Riječ što je upitni zamjenik i treba se koristiti u svim kontekstima.
- „Šta vi mislite o novom zakonu?“ – netočno.
- „Što vi mislite o novom zakonu?“ – ispravno.
- „Šta to znači?“ – netočno.
- „Što to znači?“ – ispravno.
Ukoliko niste sigurni, zamijenite šta s što i izbjegnite nesporazume.
Pleonazam – suvišne riječi i ponavljanje značenja
Pleonazam nastaje kada se u rečenicu ubacuju riječi koje ponavljaju isto ili vrlo slično značenje. Takvi izrazi opterećuju stil i čine ga nespretim. U hrvatskom jeziku najčešće se susreću sljedeći primjeri:
- no međutim – veza no i međutim imaju istu funkciju suprotstavljanja; dovoljno je upotrijebiti jedan od njih.
- često puta – riječ često već označava učestalost, pa dodatak puta nije potreban.
- godina dana – godina je vremenski period, a dan nije potreban za njegovo određivanje.
- vr – skraćenica koja se često pojavljuje u neformalnim tekstovima, a u standardnom jeziku nema značenje.
Uklanjanjem suvišnih riječi postiže se jasniji i učinkovitiji stil. Umjesto „no međutim“ odaberite ili no ili međutim. Umjesto „često puta“ napišite samo često.
Veznici i prilozi – česte zamjene i nesigurne konstrukcije
Veznici i prilozi spajaju rečenice i određuju odnose među njima. Njihova nepravilna upotreba najčešće se očituje u zamjeni jedne riječi drugom ili u dodavanju nepotrebnih elemen
