Mjanmar, nekada poznat kao Burma, zemlja je s dubokim duhom budizma koji prožima njezinu kulturu, svakodnevni život i društvene norme. Budizam je tijekom stoljeća bio temelj društvene kohezije, ali u posljednjih nekoliko desetljeća sve češće se koristi kao alat za politizaciju i isključivanje. Posebno nakon 2012. godine, religijski identitet postao je oružje u rukama ekstremističkih skupina koje ciljaju na etničke i vjerske manjine. Među njima, 969 pokret ističe se kao jedna od najutjecajnijih mreža koja je legitimirala nasilje, širila strah i direktno doprinijela progonu Rohinga, muslimanske grupe koja živi u regiji Rakhine. Taj pokret, koji se prikazuje kao duhovni odgovor na navodnu prijetnju, zapravo je pokretač netrpeljivosti, rasne mržnje i sustavnog nasilja.
Sadržaj...
Nastanak i simbolika 969 pokreta
969 pokret službeno je došao na vidik 2012. godine, u razdoblju nakon nasilnih sukoba između budističkih i muslimanskih zajednica u Rakhineu. Iako se tada pojavio kao organizirana mreža, njegovi korijeni potječu iz ranijih dekada, kada su pojedini budistički redovnici počeli izražavati zabrinutost zbog rasta muslimanske populacije. Naziv 969 nije slučajan – temelji se na simboličkom tumačenju brojeva koji predstavljaju tri sveta budizma: Budu, Dhammu (nauku) i Sanghu (crkvu). Svaka znamenka odnosi se na broj određenih vrline: devet kvaliteta Bude, šest kvaliteta Dhamme i devet kvaliteta Sanghe. Naizgled bezazlen simbol, ovaj broj postao je oznaka identiteta za one koji se smatraju čuvarima ‘čistog’ budizma.
Na početku, pokret se predstavljao kao miran i duhovni odgovor na promjene u društvu. Njegovi pristaše pozivali su na obnovu tradicije, očuvanje budističkih vrijednosti i svjesnost o navodnom rastućem utjecaju muslimana. Međutim, brzo se pretvorio u politizirani pokret koji je koristio propagandu, strah i etničku isključivost kako bi osnažio svoju bazu. Trgovine su počele prikazivati naljepnice s brojem 969 kako bi pokazale da su vlasništvo budista i da ne posluju s muslimanima. Tako su simboli postali alat za socijalno razdvajanje.
Ashin Wirathu i retorika mržnje
Ključna figura iza 969 pokreta bio je budistički redovnik Ashin Wirathu, poznat po svojim ekstremnim izjavama i sposobnosti mobilizacije mase. Wirathu je redovito u svojim govorima opisivao muslimane kao prijetnju za budističku naciju, nazivajući ih „parazitima“, „invazivnom silom“ i „opasnošću za budućnost Burme“. Njegove riječi, koje su se širile putem govora, videa i plakata, imale su ogroman utjecaj, osobito među mladim ljudima i u gradovima s jakim budističkim identitetom, poput Mandalaya i Yangona.
Wirathu je tvrdio da muslimani planiraju preuzeti zemlju putem većih stopa rađanja i organiziranih brakova s budističkim ženama. Takva tvrdnja, iako bez temelja u činjenicama, bila je dovoljno snažna da izazove paniku. Pokret je pozivao na bojkot muslimanskih poslovnica, zabranu brakova između zajednica i ograničenje slobode vjeroispovijesti. Time je legitimizirao diskriminaciju i pripremio tlo za fizičko nasilje.
Međunarodna zajednica, uključujući Ujedinjene narode i ljudska prava, osudila je Wirathua zbog njegove uloge u podsticanju nasilja. Ipak, u Mjanmaru je on i dalje imao snažnu podršku, a njegovi govorima često nisu bili podložni kaznenim mjerama zbog slobode govora i političke neprocjenjivosti.
Uloga u progonu Rohinga i međunarodni odziv
Grupa Rohinga, koja živi u regiji Rakhine na zapadu Mjanmara, stoljećima je bila na rubu društva. Ne priznata kao građani, lišeni osnovnih prava i podložni strogoj diskriminaciji, Rohingi su bili lako cilj za pokrete poput 969. Nakon sukoba 2012. godine, koji su izbili nakon optužbi za napad na budističku ženu, situacija se drastično pogoršala. Tisuće domova Rohinga spaljeno je, a deseci tisuća ljudi prisilno raseljeno u kampove za izbjeglice.
969 pokret nije samo širio propagandu – aktivno je potakivao lokalne budiste da se suprotstave muslimanima, što je često rezultiralo nasiljem. Kada je mjanmarska vojska 2017. pokrenula tzv. ‘čišćenje sigurnosti’ u Rakhineu, rezultiralo je masovnim zločinima: silovanjima, ubojstvima, paljenjem sela i prisilnim raseljavanjem. Preko 700.000 Rohinga pobjeglo je u Bangladeš, gdje i danas žive u teškim uvjetima u kampovima poput Cox’s Bazar.
Međunarodni sud za kaznene zločine i Međunarodni krivični sud iznijeli su zaključke da su akcije protiv Rohinga imale sve značajke genocida. Iako je 969 pokret kasnije formalno zabranjen, njegovi ideološki utjecaji ostali su živi. Njegove ideje preuzele su nove grupe, a retorika mržnje i dalje se širi među određenim dijelovima budističkog svećenstva i građanskog društva.
U međuvremenu, Rohingi i dalje nemaju priznatu državljanstvo, ne mogu slobodno putovati, pristupati obrazovanju niti liječničkoj skrbi. Iako je Mjanmar formalno izjavio da želi vratiti izbjeglice, uvjeti za siguran povratak daleko su od ispunjeni.
Najčešća pitanja o 969 pokretu i Rohingi
- Tko su Rohingi? Rohingi su etnička muslimanska grupa koja tradicionalno živi u regiji Rakhine na zapadu Mjanmara. Mjanmarska vlada ih ne priznaje kao službenu etničku grupu i odbija im državljanstvo.
- Je li 969 pokret još aktivan? Službeno je pokret zabranjen, ali njegove ideje i simboli i dalje postoje u podzemnim mrežama i među određenim budističkim skupinama.
- Zašto je budizam korišten za opravdavanje nasilja? Budizam je u Mjanmaru duboko povezan s nacionalnim identitetom. Ekstremisti su iskoristili taj odnos kako bi prikazali muslimane kao vanjsku prijetnju za budističku naciju.
- Što je međunarodna zajednica učinila? Ujedinjeni narodi, Međunarodni krivični sud i nevladine organizacije osudili su zločine protiv Rohinga. Pokrenute su tužbe za genocid, uključujući jednu pred Međunarodnim sudom za pravosuđe u Haagu.
969 pokret je primjer kako se duhovnost može iskriviti u oružje za netrpeljivost i nasilje. Umjesto da bude put ka miru i suosjećanju, budizam je u ovom slučaju korišten kao alat za isključivanje i progon. Povijest Rohinga podsjeća nas na važnost zaštite manjina, borbe protiv propagande i potrebu za odgovornošću onih koji šire mržnju – bez obzira na njihov duhovni položaj.
