U svakodnevnom životu lako primijetimo razliku između lijeve i desne strane – naša lijeva ruka je drugačija od desne. Ipak, ta naizgled jednostavna razlika ima duboke posljedice u najdubljim razinama svemira. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju razotkriti zašto svemir pokazuje takvu asimetriju i zašto je materija, a ne antimaterija, preplavila sve što poznajemo.
U fizici elementarnih čestica, asimetrija lijevo‑desno poznata je kao prekršaj paritetne simetrije. To znači da se neke subatomske čestice ponašaju različito kada se promatraju u zrcalu lijevo‑desno. Prvi put je ova neravnina otkrivena 1956. godine kada su eksperimenti s beta raspadom pokazali da neutrini uvijek rotiraju u određenom smjeru, čime je osporen pretpostavka potpune simetrije svemira.
Jednako važna je razlika između materije i antimaterije. Prema teoriji, svemir bi trebao sadržavati jednake količine obje, ali u stvarnosti materija prevladava. Ovaj problem objašnjava se CP‑prekršajem – fenomenom u kojem se zakoni fizike ne podudaraju za čestice i njihove antiprotivnike. Eksperimenti u CERN‑u, Fermilabu i drugim laboratorijima mjere ove razlike kako bi otkrili zašto je materija „pobjedila“.
Teorije poput bariogeneze pokušavaju povezati ove asimetrije s najranijim fazama svemira. Pretpostavlja se da su ekstremni uvjeti neposredno nakon Velikog praska omogućili da se više materije nego antimaterije formira, što je dovelo do današnjeg svemira u kojem je materija dominantna. Iako su neka pitanja razjašnjena, mnoge misterije ostaju, pa će istraživanje ove teme vjerojatno trajati još desetljeća.



