Alexander Hamilton, jedan od najutjecajnijih osnivača Sjedinjenih Američkih Država, najčešće se pamti po svojim doprinosima političkoj teoriji i financijskom sustavu nove države. Manje poznata je njegova ideja iz razdoblja Američkog rata za neovisnost, kada je u pismima iz 1775. i 1776. predložio upotrebu robova kao vojnika u Kontinentalnoj vojsci. Ovaj članak razmatra razloge koji su ga naveli na takav prijedlog, povijesni kontekst u kojem je nastao, reakcije suvremenika te kako se taj aspekt njegove karijere percipira danas.
Sadržaj...
Razlozi Hamiltonovog prijedloga
Hamilton je u svojim razglednicama iznijete dva glavna argumenta koji su, po njegovom mišljenju, opravdavali regrutiranje robova:
- Nedostatak obrazovanja i političkih ambicija – Smatrao je da ljudi bez pristupa školovanju neće razviti želju za sudjelovanjem u političkom životu, pa će se lakše podrediti zapovijedima i neć́e tražiti vlastite interese.
- Navika na poslušnost – Po Hamiltonovom mišljenju, robovi su već navikli na strogu disciplinu i nepostavljanje pitanja, što bi u vojnoj formaciji predstavljalo prednost u pogledu reda i kontrole.
Oba argumenta odražavala su tadašnje rasne predrasude i pretpostavke o „prirodnoj“ podređenosti određenih skupina. Hamilton je također istaknuo da bi takav pristup omogućio brzo povećanje broja vojnika bez dodatnih financijskih opterećenja za kolonijalne vlasti, što je bilo privlačno u vrijeme kada su resursi bili izuzetno ograničeni.
Povijesni kontekst ropstva i nedostatka vojnika
U 18. stoljeću ropstvo je bilo duboko ukorijenjeno u američkim kolonijama, osobito na jugu, gdje su plantaže ovisile o radu robova. Sjeverni kolonisti, među kojima su bili i Hamilton i njegovi suvremenici, sve više su se udaljavali od te prakse, no i oni su se suočavali s ozbiljnim problemom nedostatka vojnika tijekom rata za neovisnost. Potreba za dodatnim snagama potaknula je razmišljanje o različitim načinima popunjavanja redova, uključujući i upotrebu robova.
Hamiltonov prijedlog nije bio jedini. Kolonije poput Virginije i Marylanda također su razmatrale slične ideje, no susrele su otpor lokalnih vlasti i javnosti koja je bila podijeljena po pitanju moralnih i praktičnih posljedica takve politike. U nekim slučajevima, kolonisti su nudili slobodu robovima koji bi se dobro borili, što je dodatno zakompliciralo raspravu.
