U posljednjih nekoliko godina sve je glasniji razgovor o “baka servisu” – fenomenu u kojem žene starije od 55 godina redovito čuvaju unuke ili pomažu starijim članovima obitelji. Iako se takav oblik pomoći često smatra prirodnim dijelom ženskog života, on nosi i ozbiljne posljedice po ekonomski položaj i profesionalni razvoj žena. Kako bi se izbjeglo da skrb o obitelji postane jedini put, potrebno je razumjeti razloge, posljedice i moguće načine podrške.
Sadržaj...
Uloga žena starijih od 55 godina u gospodarstvu
Žene u ovoj dobnoj skupini čine značajan dio radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svaka šesta nezaposlena žena starija od 55 godina nije izvan radnog procesa zbog mirovine, već zbog obveza vezanih uz skrb o obitelji. To znači da se tisuće žena povlače s tržišta rada ne iz osobnog izbora, već zbog nedostatka institucionalne podrške.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska još uvijek pokazuje veliku razliku u podjeli obiteljskih obaveza. Dok u Švedskoj i Nizozemskoj muškarci i žene podjednako sudjeluju u čuvanju djece (oko 25 posto), u Hrvatskoj žene obavljaju taj zadatak gotovo 40 posto, a muškarci tek 28 posto. Ova neravnoteža ne samo da ograničava mogućnosti žena da ostanu aktivne na tržištu rada, već i smanjuje njihov doprinos gospodarstvu.
Kako se bakina skrb pretvara u teret i koje su posljedice
Za mnoge obitelji, pomoć bake je neprocjenjiva. Bez nje bi mnogi roditelji, koji rade puno radno vrijeme, teško uspjeli uskladiti posao i obitelj. Međutim, kada se takva skrb pretvori u stalni, neplaćeni rad, žene starije od 55 godina gube priliku za dodatni prihod, profesionalni razvoj i socijalnu uključenost.
Istraživanja pokazuju da čak pet posto žena u ovoj dobnoj skupini želi se vratiti na tržište rada, ali samo pod uvjetom da postoje pristupačne i kvalitetne usluge čuvanja djece ili fleksibilni radni aranžmani. Nedostatak tak
