Sezonska gripa je akutna respiratorna bolest uzrokovana virusima gripe, najčešće tipova A i B. Simptomi se pojavljuju iznenada i obuhvaćaju visoku temperaturu (često iznad 38 °C), zimsku kašalj, bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, zamor i osjećaj opće slabosti. Za razliku od prehlade, kod gripe su simptomi jači, traju dulje i često su praćeni drhtanjem i gubitkom apetita. Kod najranijih djece i starijih osoba mogu se pojaviti i komplikacije poput upale pluća ili pogoršanja kroničnih bolesti.
Liječenje gripe temelji se na simptomatskoj terapiji i, po potrebi, na antiviralnoj terapiji. Za ublažavanje temperature i bolova najčešće se koriste paracetamol ili ibuprofen, uz dovoljno unosu tekućine i odmora. U visokorizičnim skupinama (osobe starije od 65 godina, djeca mlađa od 5 godina, pacijenti s kroničnim bolestima) se preporučuje antiviralni lijek oseltamivir, koji pokazuje najveću učinkovitost ako se započne u roku od 48 sata od pojave simptoma. Uz to, mogu se primijeniti i lijekovi za ublažavanje kašlja ili sluznice, poput dekstrometorfana ili guaifenesina.
Prevencija je najvažniji alat u suzbijanju širenja gripe. Redovito i temeljito pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi, izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama, korištenje maski u zatvorenim prostorima tijekom vrhunca sezone te pravilna higijena respiratornih puteva (prekrivanje usta i nosa pri kašljanju) značajno smanjuju rizik od infekcije. Najefikasnija mjera je godišnja vakcinacija protiv gripe, koja se preporučuje svima starijima od šest mjeseci. Učinkovitost vakcine varira od 40 % do 60 % ovisno o podudarnosti cirkulirajućih sojeva virusa, ali značajno smanjuje rizik od teških komplikacija i hospitalizacije.
Statistički podaci pokazuju da se u Hrvatskoj svake sezone zabilježi oko 2‑3 milijuna slučajeva gripe, pri čemu su najviše pogođeni djeca do 5 godina i stariji iznad 65 godina. Hospitalizacije zbog gripe najčeš
