Prije početka Drugog svjetskog rata znanstvena zajednica sve je više shvaćala da bi nuklearne reakcije mogle proizvesti razorno oružje. Albert Einstein, poznat po teoriji relativnosti, nije bio izuzetak – njegova briga za čovječanstvo natjerala ga je da upozori američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta na mogućnost da nacistička Njemačka razvije atomsku bombu. Kasnije je Einstein smatrao da je potpisivanje tog pisma jedan od najvećih propusta u svom životu. Ovaj članak prikazuje povijesni kontekst, sam čin i njegove posljedice, te razmatra Einsteinovu kasniju refleksiju.
Sadržaj...
Kontekst i politička napetost
Početkom 1930‑ih godina Europa je bila pod sve većim pritiskom totalitarnih režima. Adolf Hitler je konsolidirao vlast u Njemačkoj, a njegova ekspanzija prema Poljskoj i drugim susjednim zemljama izazivala je strah od nove, agresivne sile. U isto vrijeme radovi Lewise Rutherforda i Ernesta Rutherforda, kao i otkriće lančane reakcije, otvarali su put ka razumijevanju oslobađanja velike količine energije iz jednog atoma.
U Sjedinjenim Državama, gdje je Einstein 1933. godine našao utočište, znanstvenici su sve više raspravljali o mogućnosti da bi takav proces mogao biti iskorišten za izgradnju oružja. Strah da bi takvu tehnologiju mogli upotrijebiti totalitarni režimi potaknuo je grupu emigrantskih fizičara da poduzme konkretne korake.
Einsteinovo pismo predsjedniku Rooseveltu
U prosincu 1939. godine fizičar Leó Szilárd, zajedno s kolegama, pripremio je nacrt pisma u kojem je istaknuo da bi Njemačka mogla razviti atomsku bombu ako bi nastavio s istraživanjima. Einstein je, iako nije bio stručnjak za nuklearnu fiziku, potpisao pismo i poslao ga Rooseveltu putem državnog tajnika Cordela Davisa. U pismu su navedeni sljedeći ključni argumenti:
- Tehnička izvodljivost atomskog oružja bila je realna, a njemački znanstveni timovi već su radili na tom problemu.
- U nedostatku američkog programa, Njemačka bi mogla postati prva zemlja koja posjeduje takvo oružje.
- Preporučuje se hitno pokretanje istraživanja i razvoja nuklearnih tehnologija u Sjedinjenim Državama.
Roosevelt je, svjestan ozbiljnosti prijetnje, odlučio podržati razvoj nuklearnih istraživanja, što je dovelo do osnivanja programa koji je kasnije postao poznat kao projekt Manhattan.
Posljedice i kasna refleksija Einsteina
Einsteinova odluka da potpiše pismo imala je duboke posljedice. Njegova podrška ubrzala je razvoj nuklearne tehnologije u Sjedinjenim Državama, a 1945. godine, nakon što su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki, svijet je svjedočio novom, strašnom obliku moći. Einstein je, iako je bio izuzetno zabrinut zbog mogućnosti upotrebe
