U vremenu kad su crkvena zvona bila glavni znak okupljanja i obavještavanja u američkim kolonijama, jedan čovjek je zamislio novu vrstu javnog poziva – zvuk okretanja stranica. Benjamin Franklin, višepoznati po svojim znanstvenim pokusima i političkom djelovanju, smatrao je da je pristup znanju temelj slobodnog i obrazovanog društva. Njegova vizija dovela je do osnivanja prve javne knjižnice u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je promijenila način na koji ljudi uče, razmišljaju i sudjeluju u zajednici.
Sadržaj...
Junto i čitanje kao građanski čin
Godine 1727. u Philadelphiji osnovano je društvo Junto, skupina mladih trgovaca, zanatlija i mislioca koju je vodio upravo Franklin. Sastajali su se redovito kako bi raspravljali o pitanjima javnog života, etike, trgovine i znanja. Za njih nije bilo dovoljno biti uspješan u poslu – bilo je važno i biti koristan zajednici.
U to doba knjige su bile skupa i rijetka roba. Običan radnik ih nije mogao priuštiti, a obrazovanje je bilo rezervirano za one s bogatim roditeljima ili crkvenim vezama. Junto je prepoznao taj jaz i zaključio: ako želimo bolje društvo, moramo učiniti znanje dostupnim. Tako je rođena ideja zajedničke knjižnice – svatko daje mali iznos, a svi imaju pristup knjigama.
Ta zamisao nije bila samo praktična, već i moralna. Članovi su vjerovali da čitanje nije samo osobni užitak, već dužnost prema zajednici. Tko zna više, može bolje sudjelovati u odlučivanju, biti bolji građanin i doprinijeti napretku. U tom smislu, knjižnica je bila alat za demokratizaciju znanja.
Franklinova vizija otvorenog znanja
Franklin je bio čovjek koji je vjerovao u snagu praktičnog znanja. Nije ga zanimala isključivo teorija, već kako znanje može poboljšati svakodnevni život. Zbog toga je knjižnica zamislio kao živu instituciju, a ne samo skladište knjiga. Njezina svrha bila je edukacija, razmjena ideja i poticanje kritičkog razmišljanja.
Godine 1731. pokrenuo je inicijativu za osnivanje Library Company of Philadelphia. Skupio je 50 dolara od svakog od 50 osnivača – ukupno 2500 dolara, što je tada bila znatna svota. S tim novcem kupljene su prve knjige: 37 naslova iz filozofije, povijesti, prirodnih znanosti i prava. Knjige su se prvo čuvale u Franklinovom domu, a zatim su prebačene u zasebni prostor kako bi bile dostupnije članovima.
Što je bilo revolucionarno? Knjige nisu bile rezervirane za svećenike, pravnike ili bogataše. Bilo tko tko je platio članarinu mogao je posuđivati knjige. Time je knjižnica postala prvi prostor u Americi gdje je znanje bilo dostupno na temelju sudjelovanja, a ne društvenog položaja.
Rast i naslijeđe prve javne knjižnice
Library Company of Philadelphia brzo je porasla. Iz početnog društva od nekoliko desetaka članova, postala je središte intelektualnog života cijele kolonije. Knjižnica je širila svoje police, a članovi su predlagali nove naslove, organizirali rasprave i čitali najnovije europske radove. Tako je Philadelphija postala jedan od najobrazovanijih gradova u Novom svijetu.
Ključni trenuci u razvoju knjižnice uključuju:
- Osnutak 1731. godine – pokretanje kolektivne knjižnice pod Franklinovim vođstvom.
- Proširenje fondova – dodavanje knjiga iz znanosti, medicine i politike kako bi se zadovoljile potrebe različitih čitatelja.
- Prelazak u javni prostor – premještanje iz privatnih kuća u zasebnu zgradu dostupnu svim članovima.
- Uticaj na druge gradove – model Philadelphije preuzet je u Bostonu, New Yorku i drugim mjestima.
- Otvorenost za sve – dugoročni cilj pretvaranja knjižnice u pravi javni institut, dostupan svima bez obzira na imovinu.
Ovaj model kasnije je inspirirao razvoj modernih javnih knjižnica širom SAD-a. Franklinova knjižnica pokazala je da znanje ne mora biti privilegija – dovoljno je imati volju za učenjem.
Kratko pitanje – odgovor
Kada je osnovana prva javna knjižnica u Americi?
Prva javna knjižnica, Library Company of Philadelphia, osnovana je 1731. godine po inicijativi Benjamina Franklina i članova društva Junto.
Je li knjižnica bila slobodno dostupna svima?
U početku je bila dostupna samo članovima koji su plaćali članarinu, ali je to bio velik korak naprijed u smjeru demokratizacije znanja. Kasnije su se njezini principi proširili na prave javne knjižnice otvorene za sve.
Franklinova knjižnica bila je više od skladišta knjiga – bila je simbol vjere u obrazovanje kao temelj slobodnog društva. Danas, kada imamo pristup milijunima naslova u par klikova, lako je zaboraviti koliko je revolucionarno bilo jednostavno imati pravo držati knjigu u ruci. Franklin je dokazao da jedna dobra ideja, podržana zajedništvom, može promijeniti svijet – polako, stranicu po stranicu.
