U drugoj polovici dvadesetog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama izbio je masivan pokret za ženska prava. Žene su tražile jednaka radna mjesta, pristup obrazovanju, kontrolu nad vlastitim tijelom i zaštitu od nasilja. Unatoč ozbiljnim zahtjevima, javnost je često bila izložena senzacionalističkim pričama koje su prikazivale feministkinje kao skandalozne i radikalne. Jedna od najpoznatijih takvih priča je mit o gorjenju grudnih prslina, slika koja je dugo dominirala medijskim prikazom feminizma. Ovaj članak razotkriva podrijetlo mita, načine na koje je korišten protiv pokreta i razloge zašto je ostao toliko upamćen.
Sadržaj...
Podrijetlo priče: što se zaista dogodilo 1968. godine?
Najčešće se navodi da su feministkinje 1968. godine, tijekom natjecanja Miss Amerika u Atlantic Cityju, zapalile svoje grudne prslince kao simbol otpora patrijarhalnim normama. Istina je, međutim, puno suptilnija. Na tom događaju, skupina žena organizirala je “požar slobode” – demonstraciju u kojoj su bacile razne predmete – čipke, časopise, pudarice i, da, i grudne prslince – u znak protestnog bacanja simboličkih tereta. Niti jedan od tih predmeta nije zapaljen; radilo se o simboličnom činu, a ne o stvarnom požaru.
Američki novinar Robin Morgan, koji je pratio događaj, kasnije je izjavio da je izraz “gorjenje prslina” nastao kao sarkastična pripiska medija, koji su željeli prikazati feministkinje kao skroz neobične i neozbiljne. Umjesto da se usredotoče na konkretne zahtjeve – pravo na obrazovanje, jednaku plaću i reproduktivna prava – novine su izvadile najviše šokantne elemente i pretvorile ih u senzacionalni naslov.
Kako je mit postao oruđe protiv feminističkog pokreta?
Jednom kada je priča o “gorjenju prslina” ušla u javni diskurs, protivnici feminizma je iskoristili na više načina:
- Senzacionalizam: Mediji su ponavljali sliku žene koja baca i pali svoje odjevne predmete, čime su stvorili dojmljivu, ali iskrivljenu sliku pokreta.
