Parkinsonova bolest predstavlja složeno neurodegenerativno stanje koje se očituje gubitkom dopaminskih neurona u području crne jezgre (substantia nigra). Taj gubitak dovodi do karakterističnih simptoma poput drhtanja (tremora), mišićne ukočenosti i usporenosti pokreta. No, što zapravo uzrokuje odumiranje tih ključnih moždanih stanica? Odgovor se krije u fenomenu poznatom kao Lewijevi tijekovi – nakupine abnormalnih proteina koje se talože unutar živčanih stanica.
Sadržaj...
Što su Lewijevi tijekovi i kako nastaju?
Lewijevi tijekovi zapravo su agregati proteina, najčešće alfa-sinukleina, koji se ne uspiju pravilno saviti i zbog toga se nakupljaju unutar neurona. U normalnim uvjetima, proteini poprimaju specifične trodimenzionalne strukture koje im omogućuju pravilno obavljanje njihovih funkcija. Kada se alfa-sinuklein ne savije ispravno, formira se nakupina, odnosno agregat, koji nazivamo Lewijevim tijekom. Ti agregati pokazuju otpornost na uobičajene mehanizme razgradnje u stanici i mogu se godinama nakupljati, što s vremenom dovodi do oštećenja i disfunkcije živčanih stanica.
Kako Lewijevi tijekovi utječu na živčane stanice i dovode do odumiranja dopaminskih neurona?
Postoji više mehanizama kojima Lewijevi tijekovi negativno utječu na živčane stanice i posljedično dovode do odumiranja dopaminskih neurona:
- Stres endoplazmatskog retikuluma: Lewijevi tijekovi mogu narušiti normalno funkcioniranje endoplazmatskog retikuluma, stanične organele zadužene za sintezu i pravilno savijanje proteina. To dovodi do nakupljanja nepravilno savijenih proteina i pokreće stanični stres.
- Oštećenje mitohondrija: Mitohondriji su poznati kao „energetski centri“ svake stanice. Nakupljanje Lewijevih tijekova može oštetiti mitohondrije, smanjujući proizvodnju energije potrebne za normalno funkcioniranje stanice i istovremeno povećavajući razinu oksidativnog stresa.
- Inhibicija proteazomskog sustava: Proteaze su enzimi ključni za razgradnju i uklanjanje nepotrebnih ili oštećenih proteina iz stanice. Lewijevi tijekovi mogu ometati rad ovih enzima, što rezultira akumulacijom štetnih proteinskih naslaga.
- Neuroinflamacija: Prisutnost Lewijevih tijekova može potaknuti imunološki odgovor u mozgu, što dovodi do kronične upale (neuroinflamacije) i dodatnog oštećenja živčanih stanica.
Kombinacija ovih čimbenika rezultira postupnim odumiranjem dopaminskih neurona, što se klinički manifestira kao simptomi Parkinsonove bolesti.
Povezanost Lewijevih tijekova s drugim neurološkim poremećajima
Važno je napomenuti da se Lewijevi tijekovi ne nalaze isključivo u crnoj jezgri. Njihova prisutnost može se otkriti i u drugim dijelovima mozga, što objašnjava pojavu različitih kliničkih slika i simptoma:
- Alzheimerova bolest: Kod određenog broja pacijenata s Alzheimerovom bolešću, uz amiloidne plakove i neurofibrilarne spletove, mogu se pronaći i Lewijevi tijekovi, posebice u hipokampusu. Njihova prisutnost može doprinijeti izraženijem gubitku pamćenja i drugim kognitivnim poteškoćama.
- Demencija s Lewijevim tijelima: Ova neurodegenerativna bolest karakterizirana je značajnim nakupljanjem Lewijevih tijekova u moždanoj kori. To dovodi do progresivnog kognitivnog propadanja, uključujući probleme s pažnjom, vidnim halucinacijama i psihijatrijskim simptomima.
- Drugi neurološki poremećaji: Lewijevi tijekovi mogu biti povezani i s drugim, rjeđim neurološkim stanjima, kao što su multipla sistemska atrofija (MSA) i progresivna supranuklearna paraliza (PSP), iako se u tim stanjima često radi o specifičnim tipovima
