Kriptovalute su u posljednjih nekoliko godina postale značajan dio financijskog tržišta, a sve veći broj ljudi odlučuje ih kupovati, prodavati ili držati kao dugoročnu investiciju. Iako se transakcije na digitalnim tržištima na prvi pogled čine jednostavnima, porezna regulativa koja se odnosi na ostvarenu dobit često izaziva nesigurnost i pitanja. U ovom vodiču detaljno ćemo objasniti kada i kako se plaća porez na dobit od kriptovaluta, koje su važeće stope i kako samostalno izračunati oporezivu osnovicu. Cilj je pružiti jasne smjernice kako bi svatko mogao pravilno prijaviti svoje prihode i izbjegao moguće nepravilnosti.
Kada je obveznik dužan platiti porez na kriptovalute?
U Hrvatskoj se dobit ostvarena prodajom kriptovaluta smatra dohotkom od kapitala. Porez se mora platiti samo ako je nastala pozitivna razlika između prodajne i nabavne cijene, odnosno ako je ostvarena kapitalna dobit. Dva ključna faktora određuju obvezu:
- Vrijeme držanja – ako je kriptovaluta prodana ili pretvorena u fiat valutu (npr. eure) prije isteka dvije godine od kupnje, dobit se smatra oporezivom.
- Visina dobiti – ako je razlika između prodajne i nabavne cijene pozitivna, porez se obračunava prema važećim stopama.
Ukoliko je kriptovaluta držana duže od dvije godine, prema važećem zakonu dobit se ne oporezuje, bez obzira na iznos promjene.
Trenutna porezna stopa na kapitalnu dobit iznosi deset posto, uz moguće primjene prireza ovisno o mjestu prebivališta. Porez se obračunava na razliku između prodajne i nabavne cijene, a troškovi povezani s transakcijom, poput naknada za razmjenu, mogu se oduzeti od dobiti.
Obveznik je dužan dobit prikazati u godišnjoj poreznoj prijavi, koristeći obrazac za dohodak od kapitala. Važno je čuvati sve relevantne dokumente – račune, izvode i potvrde o kupnji – kako bi se dokazala nabavna cijena i datum stjecanja, te time ispravno izračunala dobit.
