Zanimljivo je da se na Zemlji duljina geografskih stupnjeva razlikuje ovisno o tome gdje se nalazimo. Na polovima su stupnjevi dulji, a na ekvatoru kraći. To nije slučaj, već posljedica načina na koji Zemlja rotira oko svoje osi.
Sadržaj...
Zemlja nije savršeno okrugla
Prvo je važno shvatiti da Zemlja nije savršeno okrugla kugla. Umjesto toga, ona je oblikovana kao spljoštena kugla, poznata kao oblatni sferoid. To znači da je Zemlja malo spljoštena na polovima i šira na ekvatoru.
Kako Zemlja rotira, sile inercije i gravitacije stvaraju sile koje djeluju na njezinu površinu. Te sile uzrokuju da se Zemlja spljošti na polovima i proširi na ekvatoru. Taj proces se naziva centripetalna sila.
Geografske mreže i stupnjevi
Geografske mreže, koje se sastoje od linija geografske dužine (meridijana) i geografske širine (paralela), pomažu nam locirati mjesta na Zemljinoj površini. Meridijani su linije koje idu od Sjevernog do Južnog pola, a paralela su kružnice koje okružuju Zemlju.
Na ekvatoru, stupnjevi geografske širine su jednako udaljeni jedan od drugog. No, kako se približavamo polovima, stupnjevi geografske širine postaju sve bliže jedan drugom. To je posljedica spljoštenog oblika Zemlje.
Na primjer, na ekvatoru, jedan stupanj geografske širine iznosi otprilike 111 kilometara. No, na 60 stupnjeva sjeverne ili južne geografske širine, taj isti stupanj geografske širine iznosi samo oko 18 kilometara.
Zašto to važi?
Razlog tome što su stupnjevi dulji na polovima a kraći na ekvatoru leži u geometriji Zemljine površine. Na ekvatoru, paralela su kružnice koje okružuju Zemlju, a njihova duljina je jednaka. No, kako se približavamo polovima, paralela postaju sve manja kružnica, što uzrokuje da se stupnjevi geografske širine smanjuju.
Na polovima, stupnjevi geografske širine postaju vrlo kratki, jer su paralela vrlo male kružnice. To znači da se na polovima nalazi mnogo više stupnjeva geografske širine u usporedbi s ekvatorom.
Praktične posljedice
Razumijevanje toga zašto su stupnjevi dulji na polovima a kraći na ekvatoru ima praktične posljedice u svakodnevnom životu. Na primjer, navigacija i kartografija moraju uzimati u obzir spljošteni oblik Zemlje kako bi točno locirali mjesta. Također, to znači da su udaljenosti između gradova na polovima veće nego što bi se moglo zamisliti na ekvatoru.
Osim toga, ovo objašnjenje pomaže u razumijevanju različitih klimatskih zona na Zemlji. Na primjer, ekvator ima topliju klimu zbog sunčeve svjetlosti koja se direktno udara na Zemlju, dok su polovi hladniji zbog kosa sunčeva zračenja.
Zaključak
Zemljin spljošteni oblik i rotacija oko svoje osi uzrokuju da su stupnjevi geografske širine dulji na polovima a kraći na ekvatoru. Razumijevanje ovog fenomena pomaže u navigaciji, kartografiji i razumijevanju klimatskih zona na Zemlji. Sljedeći put kad pogledate globus ili kartu, zapamtite da Zemlja nije savršeno ok
