U suvremenom svijetu, gdje su informacije dostupne na dohvat ruke, moć propaganda u oblikovanju javnog mnijenja nikada nije bila veća. Posebno u kontekstu sukoba, propaganda može drastično utjecati na to kako građani percipiraju događaje, opravdavaju postupke vlasti i donose odluke o podršci ili otporu. Nedavno istraživanje ruskih psihologa Vladimira Ponizovskij i Evgenija Osina, provenjeno u kolovozu 2022. godine, pruža uvid u složene psihološke mehanizme koji stoje iza percepcije rata u Rusiji i uloge koju u tome igra državni medij.
Sadržaj...
Propaganda kao alat za usklađivanje vrijednosti
Istraživači su anketirali 973 ruska državljana kako bi analizirali kako oni tumače rat u smislu njegovih posljedica na temeljne ljudske vrijednosti. Ključni nalaz njihovog rada, objavljenog u radu “War, what is it good for? Propaganda, value-instantiating beliefs, war support and resistance in Russia”, je da pojedinci sustavno pridaju različita značenja ratu. Utvrđeno je da su oni koji su primarno konzumirali državne medije skloniji promatrati invaziju kao čin zaštite konzervativnih vrijednosti, poput sigurnosti, konformiteta i tradicije.
Ovo otkriće sugerira da autoritarna propaganda ne djeluje samo širenjem dezinformacija, već i ponudom moralnih interpretacija koje čine postupke države usklađenima s temeljnim vrijednostima. Drugim riječima, propaganda ne samo da informira (ili dezinformira), već i stvara narativ koji opravdava sukob na dubljoj, vrijednosnoj razini. Ovo se može promatrati kao uvođenje tzv. “vrijednosno-utjelovljujućih vjerovanja” kao novog psihološkog poveznika između izloženosti propagandi i političke mobilizacije.
Dva lica rata: Podrška i otpor u ruskom društvu
Analizom podataka, istraživači su identificirali dva jasna profila ispitanika. Prva skupina, koja je činila 31% sudionika, interpretirala je rat kao sredstvo očuvanja postojećeg društvenog poretka. Oni su pokazivali značajno pozitivne stavove prema ratu i snažnije namjere za političku podršku. S druge strane, druga skupina, koja je predstavljala većinu od 69% ispitanika, doživljavala je rat kao čimbenik koji podriva temeljne vrijednosti društva, kao što su sloboda, jednakost i pravda.
Interesantno je da je
