Lupus je poput maskiranog gosta koji se pojavljuje u najneugodnijem trenutku: naizgled bezazlen osip na obrazima, uporne boli u koljenima ili neobjašnjiva umorost. Budući da se simptomi lako pripišu stresu, gripi ili prevelikom radu, mnogi bolesnici godinama lutaju od liječnika do liječnika prije nego što čuju pravu dijagnozu. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 150 novih slučajeva, a žene obolijevaju osam puta češće od muškaraca. Rano prepoznavanje može spriječiti ozbiljna oštećenja bubrega, zglobova i kože, stoga je važno znati na što pripaziti.
Sadržaj...
Što točno je lupus i zašto ga je teško uočiti
Sistemski eritemski lupus (SLE) je kronična autoimuna bolest u kojoj vlastiti imunološki sustav zbog nepoznatih razloga napada zdravo tkivo. Umjesto da štiti organizam od infekcija, stvara protutijela koja oštećuju kožu, zglobove, bubrege, srce i pluća. Budući da se bolest može manifestirati na više od pedeset načina, često je zovu „veliki imitator“. Jedan dan se može činiti da se radi o alergiji, drugi dan o reumatskoj bolesti, a treći dan o problemu s plućima. Upalni valovi dolaze i odlaze, pa se simptomi povlače, zbog čega bolesnici čuju: „Sve je to u glavi.“
Ključni znakovi koji bi trebali upaliti alarm
Prvi simptomi obično nastupaju između 15. i 45. godine života. Najčešća pojava je karakterističan osip u obliku leptira preko mosta nosa i obraza koji postaje izraženiji nakon izlaganja suncu. Mnogi opisuju da im koža „gori“ čak i uz kratku šetnju. Uz osip se često javlja i umor koji ne prolazi nakon odmora, bol ili krutost u zglobovima, te povremena temperatura bez vidljive infekcije. Kod žena se može pojaviti i gubitak kose u trakama, a na usnama i sluznici čirevi koji dugo ne zarastaju. Ako primijetite da vam prsti pobijele ili posine na hladnoći (Raynaudova pojava), to je još jedan znak da vrijedi posjetiti liječnika.
Kada zatražiti stručnu pomoć i koje pretrage očekivati
Odmah se obratite liječniku ako osip na licu traje dulje od dva tjedna, ako se zglobovi ujutro otežu, ako primijetite krv u mokraći ili ako se umor toliko poveća da ne možete obavljati svakodnevne poslove. Obiteljski liječnik će najprije naručiti osnovne pretrage krvi: potpunu krvnu sliku (moguća anemija ili smanjene trombocite), brzinu spad sedimentacije i C-reaktivni protein (upala), te osnovnu biokemiju s kreatininom (funkcija bubrega). Ako postoji sumnja, šalje se na imunološke pretrage: ANA (antitijela na jezgru) je prvi korak; pozitivan nalaz ne znači automatski lupus, ali pokazuje da je potrebno daljnje ispitivanje. Dodatno se određuju anti-dsDNA i anti-Sm, a ako su i one povišene, reumatolog postavlja dijagnozu prema kriterijima Američkog koledža za reumatske bolesti.
Što možete učiniti dok čekate termin
Dok ne dođete do reumatologa, zapišite sve simptome: kad su se pojavili, koliko dugo traju i što ih pogoršava. Fotografirajte osip prije nego nestane, jer će liječniku pomoći u postavljanju dijagnoze. Izbjegavajte izlaganje suncu, jer UV zrake mogu potaknuti pojavu osipa i pogoršati opće stanje. Pokušajte održavati uravnoteženu prehranu i dovoljno se odmarajte, iako je to ponekad teško kada vas muči neprestani umor. Važno je da ostanete u kontaktu sa svojim tijelom i bilježite sve promjene, kako biste liječniku mogli pružiti što potpuniju sliku.
