Od prvog koraka čovjeka na Mjesec 20. srpnja 1969. godine, svaka posada koja je slijetala na njegovu površinu zabilježila je neobičan skup simptoma – peckanje u očima, kihanje, suvi kašalj i osjećaj opterećenosti. Liječnici NASA-e nazvali su to “lunar hay fever”, a u hrvatskoj terminologiji najčešće se koristi izraz mjesečna pražnja. Uzrok nije bila neka tajnovita bolest, već sitna, staklasta prašina – regolit – koja se uvukla u sve pore odjeće, opreme i čak hermetički zatvorenih kapsula.
Sadržaj...
Regolit i njegova opasnost
Regolit je sloj rasutog materijala debljine od nekoliko metara koji prekriva cijelu Mjesečevu površinu. Nastao je prije otprilike četiri milijarde godina nakon niza udara velikih meteorita i stalnog bombardiranja mikrometeoritskim česticama. Budući da Mjesec nema atmosferu, nema ni vjetra ni vode koje bi te oštre čestice zaoblile. Stoga su one poput mikroskopskih staklenih igala, veličine od nekoliko mikrometara do desetak mikrometara, s izrazito abrazivnom i uporno elektrostatski nabijenom strukturom.
Kada astronauti hodaju ili voze lunarne rover, podižu oblak te prašine koji se zbog nulte gravitacije zadržava u zraku satima. Čestice prodiru u skafandre, doslovno režu zatvarače na jaknama, uvlače se u kapsulu i naslanjaju se na kožu, oči i dišne puteve. U usporedbi s peludom na Zemlji, one su desetke puta oštrije i ne raspadaju se u plućima, već se zaglavljuju u alveolama, izazivajući upalu i osjećaj gušenja.
Simptomi i uzrok
Prvi znakovi mjesečne pražnje pojavljuju se već u roku od nekoliko sati nakon izlaska na površinu. Peckanje u očima, suvi kašalj i konjunktivitis su najčešći simptomi. Tijekom povratnog leta, simptomi se pogoršavaju – povišena temperatura, osjećaj “kamin u plućima” i otežano disanje. Nakon povratka na Zemlju, simptomi traju od dva do tri dana, a analize krvi pokazuju blagu eozinofiliju, što ukazuje na alergijsku reakciju.
Zaštita astronauta i postpovratna njega
Na mjestu, astronauti nisu imali mogućnost temeljitog čišćenja – nema tuševa, usisivača ili posebne opreme za filtriranje zraka. Najefikasniji način bio je preoblačenje u unutarnji dio kapsule i brisanje odjeće rukavcima. Nakon povratka, astronauti su se podvrgnuli medicinskim pregledima, uključujući testove na alergije i prašinu.
Kako bi se spriječila mjesečna pražnja, NASA je razvila niz mjera:
- Izrada skafandra s dodatnim zaštitnim slojem koji sprječava ulazak prašine u zrak.
- Upotreba specijalnih filtera u sustavima za podizanje zraka unutar kapsula.
- Redovito čišćenje i dezinfekcija opreme prije i nakon svake misije.
- Obuka astronauta za pravilno rukovanje opremom i higijenu.
- Razvoj tehnologije za učinkovitije čišćenje i odvajanje prašine od opreme.
Često postavljana pitanja
U nastavku su odgovori na neka često postavljana pitanja vezana uz mjesečnu pražnju:
- Što je mjesečna pražnja? Mjesečna pražnja je stanje koje karakterizira peckanje u očima, kihanje, suvi kašalj i osjećaj opterećenosti, a uzrokovano je udisanjem lunarne prašine.
- Kako se zaštititi od mjesečne pražnje? Astronauti koriste posebne skafandre i filtre za zrak, a nakon povratka na Zemlju prolaze kroz medicinske preglede.
- Koliko dugo traju simptomi? Simptomi mjesečne pražnje obično traju
