Kako se na serverima čuvaju lozinke i što ih štiti od zlonamjernih napada

Kako se na serverima čuvaju lozinke i što ih štiti od zlonamjernih napada

U digitalnom dobu sigurnost podataka postaje ključna za povjerenje korisnika u online usluge. Jedan od najosjetljivijih podataka koji se čuvaju na serverima su lozinke. Iako se čini da bi se lozinke trebale pohraniti u čitljivom obliku, prakse i tehnologije danas osiguravaju da su one zaštićene na više razina. U nastavku ćemo detaljno objasniti kako se lozinke pohranjuju, koje slojeve zaštite sustavi koriste i koje mjere sprečavaju zlonamjerne napade.

1. Način pohrane lozinki

Lozinke se na serverima ne pohranjuju u čitljivom obliku. Umjesto toga, primjenjuju se posebne tehnike kodiranja koje pretvaraju korisničku lozinku u neprepoznatljiv niz znakova. Taj proces naziva se hashiranje. Hashiranje je jednostrani proces: iz lozinke se izračunava jedinstveni kod, a iz tog koda nije moguće vratiti izvorni tekst.

Za hashiranje se koriste algoritmi poput bcrypt, Argon2 ili SHA‑256. Svaki od njih je dizajniran da bude izuzetno otporan na brute‑force napade, što znači da je izračunavanje hash vrijednosti iz lozinke izuzetno sporo i zahtijeva mnogo računalne snage.

  • Algoritmi hashiranja: Bcrypt i Argon2 su posebno razvijeni za pohranu lozinki jer omogućuju postavljanje složenosti (tzv. „cost factor“), što dodatno otežava napade.
  • Dodavanje soli: Prije hashiranja, lozinka se kombinira s nasumičnim nizom znakova nazvanim sol. Sol osigurava da dvije iste lozinke ne dobiju isti hash, čime se sprječava upotreba unaprijed izračunatih hash vrijednosti (rainbow tables).
  • Jedinstveni hash po korisniku: Svaki korisnik dobiva svoj jedinstveni hash i sol, što dodatno otežava napade na više korisnika istovremeno.

Na primjer, korisnik s lozinkom mojSuper123 i solom z9y8x7 može dobiti jedinstveni hash koji će biti neprepoznatljiv bez njegove lozinke i soli.

2. Slojevi zaštite

Dobro dizajnirani sistemi za upravljanje lozincima imaju višestruke slojeve zaštite. Prvi sloj je autentifikacija, koja se koristi za provjeru identiteta korisnika. Drugi sloj je autorizacija, koja se koristi za provjeru pristupa korisniku. Također, sistemi za upravljanje lozincima često koriste logiranje, koje omogućava praćenje aktivnosti korisnika.

3. Mjere za sprečavanje zlonamjernih napada

Zlouporaba lozinki se može sprečiti korištenjem zaštitnih mjera, kao što su ograničenja broja pokušaja prijave, zahtjevi za potvrdnu lozinku ili zahtjevi za promjenu lozinke nakon nekoliko mjeseci.

FAQ

  • Može li zlonamjeran napadač dobiti moju lozinku? Ne, jer se lozinka pohranjuje kao jedinstveni hash koji nije moguće vratiti u izvorni tekst.
  • Može li administrator dobiti moju lozinku? Ne, jer administrator ne može dobiti jedinstveni hash bez moje lozinke i soli.
  • Što ako korisnik zaboravi lozinku? U tom slučaju korisnik može promijeniti lozinku ili kontaktirati administratora za pomoć.

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Ugljik: temelj života i zašto ga drugi elementi ne mogu potpuno zamijeniti

U svakodnevnici često čujemo da je Zemlja dom ugljika. Iako ta tvrdnja zvuči jednostavno, nosi mnogo dublju znanstvenu poruku: život kakav poznajemo uistinu počiva na posebnom kemijskom elementu. Ugljik ima svojstvo koje ga čini jedinstvenim gradivnim blokom za milijune različitih molekula. Njegova...

Vodič za očitanje brojila: elektrika, voda i plin u vašem domu

U svakodnevnom životu gotovo svako kućanstvo koristi brojila za električnu energiju, vodu i plin. Iako se na prvi pogled čine jednostavnim uređajima, redovito i točno očitavanje brojila donosi brojne prednosti – od preciznog obračuna troškova, preko otkrivanja mogućih curenja, do bolje kontrole...
back to top